STO GODINA LJEPOTE: TRADICIJSKA MODA S POČETKA 20. STOLJEĆA

0
24

„Ja ne dizajniram odjeću, ja dizajniram snove”! Ova izreka Ralpha Laurena savršeno odgovara temi i sadržaju izložbe koju su priredili vrijedni stručnjaci Gradskog muzeja Sisak i otvorili 14. studenoga. “Tradicijska moda s početka 20. stoljeća”, autorica Katice Mrgić i Ivane Plavec, prikazuje radnu i svečanu narodnu nošnju sisačkoga pretežito ruralnog područja. Katalog koji prati ovu raskošnu reviju kreativnosti naših prabaka i baka, bilježi obilje informacija nakon terenskog istraživanja fenomena, saznanja o načinima tkanja i ukrašavanja, o tkaninama i materijalima, o uporabi krzna i sukna, te konkretne opise gornjih odjevnih predmeta.

 

 

 

 

 

“To vrijeme označava puni i nikada nadvladani u svojem sjaju identitetski izraz hrvatskoga sela”, riječi su autorica u uvodu kataloga. One tvrde kako ovom prigodom Muzej “donosi, pokrivajući svojim radom Sisak, sela bliže i dalje okolice, očuvanost, pojavnost, reprezentativnost narodnog umijeća u svojem sjaju.” Bilo gdje i bilo kada kroz povijest, moda kao važna sastavnica (umjetnosti i) kulture, predstavlja živi organizam, proces na koje utječu gospodarstvo, društvene i političke okolnosti, podneblje, kolektivna svijest naroda i pojedinih geografskih cjelina. Istovremeno, u toj dinamici pojava i događaja, u živahnoj civilizacijskoj mijeni, i moda utječe na mnoge sastavnice rada i života pojedinaca i naroda. Naposljetku, modni izričaji u središtima moći i kulture tijekom epoha utjecali su na modu provincije. Vrijedna nematerijalna autentična baština, prenošena s koljena na koljeno, prisutna je upravo u izloženim raznovrsnim, atraktivnim, ljupkim ženskim kaputićima i nekoliko očuvanih primjeraka ostalih vrsta odjevnih predmeta.

Zanimljivo bi bilo istražiti i elemente erotike u ovim i sličnim nošnjama, osobito ženskim kaputićima koji strukirani, s tek neupadljivo naglašenim “dekolteima”, slijede liniju najljepših i najprivlačnijih atributa ženskog tijela. U modi kao i u životu općenito, “manje je” uvijek “više” i bolje: “Ženska odjeća treba biti poput bodljikave žice – da služi svrsi, a da ne smeta uživanju u pogledu”. Mudra misao Sophie Loren zato bi mogla poslužiti kao podnaslov izložbe o kojoj pišemo!

Ovaj put ljubitelji tradicije, narodnih rukotvorina i mode mogu razgledati unikatne pretežito ženske odjevne predmete s početka prošlog stoljeća s područja Martinske Vesi, Sunje, Bresta i još nekih sela sisačke Posavine i Pokuplja. U jedinstvenoj zbirci Gradskog muzeja Sisak nalaze se brojni originalni odjevni predmeti koje je narod pravio ili odabirao i nosio ne samo zbog dostupnosti i ponude, nego radi njihove praktične funkcionalnosti i ukrasno-umjetničkih “modnih” dodataka: rekleci, ćurci, svilenke, bluze, švabice, cabajke, sadaci, aljine, surke, zobuni i zobunci, lajbeci (lajbeki), prsluci, kepenjaci (kepenjaki), kožusi (kožuhi), kožurci, kožunčići, svilenke itd.

Iako vrhunski dizajneri ponekad crpe ideje iz kreacija tradicijske mode, sigurno je da bi ova izložba, gostujući na nekoj od prestižnih manifestacija u svjetskim metropolama mode kao što su Milano, Paris ili London, mnoge poznavatelje trendova ostavila bez daha. Na primjer, Victoria Beckham ugled u svijetu visoke mode stekla je unatrag desetak godina zahvaljujući, prije svega, ravnim linijama i jednostavnošću strogih krojeva koji su postali “zaštitni znak” njenih odjevnih predmeta. No, kad bi ona došla u Sisak i u Gradskom muzeju pogledala ovu izložbu, sigurno ne bi ostala ravnodušna na domišljatost naših prabaka-modistica i raskošan kolorit ukrasa.

 

 

 

 

Zato nam valja poći u “bijeli svijet” ili, još bolje, pripadnike toga svijeta pozvati k nama, kako bismo pokazali bogatstvo tradicije i nadahnuli modne umjetnike. Jer, kako je jednom izjavio Marc Jacobs, “odjeća ne znači ništa sve dok netko ne živi u njoj”.

 

 

Izložba “Tradicijska moda s početka 20. stoljeća” otvorena je do 3. veljače 2020. godine. Imate dovoljno vremena doći u Sisak i pogledati “sto godina ljepote” izvornog stvaralaštva u kreiranju i ukrašavanju odjeće ruralnih krajeva. Uvjerite se da su to, zapravo – snovi!